KULTURA BOSNE I HERCEGOVINE

Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na druge balkanske zemlje, a ponekad i na ostatak svijeta. Pojavila se u raznim oblastima ljudskih aktivnosti kao što su muzika, književnost, film, umetnost i primenjena umetnost, dizajn i savremeni mediji. Bosna i Hercegovina je pored Mađarske, jedine zemlje u regionu koja je dala više od jednog dobitnika prestižne Nobelove nagrade: Vladimir Prelog za hemiju 1975. godine i Ivo Andrić u književnosti 1961. godine. U Bosni i Hercegovini su također dva oskarovca: Danis Tanović 2001. godine i Dušan Vukotić 1961. godine.

Prvi pobednik Američke filmske akademije "Oskar" rođen je 7. februara 1927. godine u Bosni i Hercegovini u Bileći. Dušan Vukotić (1927-1998), reditelj, scenarist, dramatičar, animator, dobio je Oskara 1961. za kratki animirani film "Surogat" (Ersatz). Glavni grad Sarajeva bio je domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara, koji nisu bili samo okupljanje mladih sportista širom svijeta, već i igre kulture, mira i prijateljstva.

muzika
Muzika Bosne i Hercegovine ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalnu muziku Bosne je mješavina raznih Balkana uticaja, gdje se susreću najrazličitije motive i žanrova. Najpoznatiji je sevdalinka, ljubavna pjesma karakterističan izraz, koji u BiH ima dugu tradiciju, a odlikuje sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melanholičan atmosferu. U bivšoj Jugoslaviji, Bosna i Hercegovina se dodjeljuje čitav niz vrlo uspješnih pop i rock formacija, među kojima su: "Divlje Jagode", "The White Button", "Indeks", "Ambasadori", "Teška industrija", "Fire Kiss", " COD "," Plavi orkestar "," Crvena jabuka "," Zabranjeno pušenje "," Merlin "," Hari Mata Hari "," kamen na kamen "su bile najpopularnije. Osim vokalno-instrumentalnog sastava su pjevači popularne muzike. To su: Kemal Monteno, Zdravko Čolić, Davorin Popović, Sheeba, Neda, Jadranka Stojaković, Mahir Palos, Jasna Gospić, Alma Čardžić, a među nove zvijezde ističu: Deen, Deen, Selma, Igor Vukojević, Boris Režak, Dino, Tinka Milinović i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklom i Dragan Stojnić, Ibrica Jusić, James Morrison, Pearl Veletanlić, Senka Veletanlić, Ivo Fabijan, Boris Novković, Ivan Mikulić, Romana, "Femina", Ružica Čavić. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, kao što su hip-hop pjevač Edin Osmić, poznatiji kao Edo. Bosna i Hercegovina ima nedavne godišnju muzičku nagradu Davorin, koji ocjenjuje najbolje dostignuća sadašnje proizvodnje u pop i rock žanrovima. Deen, Deen, Selma, Igor Vukojević, Boris Režak, Dino, Tinka Milinović i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklom i Dragan Stojnić, Ibrica Jusić, James Morrison, Pearl Veletanlić, Senka Veletanlić, Ivo Fabijan, Boris Novković, Ivan Mikulić, Romana, "Femina", Ružica Čavić. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, kao što su hip-hop pjevač Edin Osmić, poznatiji kao Edo. Bosna i Hercegovina ima nedavne godišnju muzičku nagradu Davorin, koji ocjenjuje najbolje dostignuća sadašnje proizvodnje u pop i rock žanrovima. Deen, Deen, Selma, Igor Vukojević, Boris Režak, Dino, Tinka Milinović i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklom i Dragan Stojnić, Ibrica Jusić, James Morrison, Pearl Veletanlić, Senka Veletanlić, Ivo Fabijan, Boris Novković, Ivan Mikulić, Romana, "Femina", Ružica Čavić. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, kao što su hip-hop pjevač Edin Osmić, poznatiji kao Edo. Bosna i Hercegovina ima i nedavno dodeljenu muzičku nagradu Davorin, koja ocjenjuje postignuće trenutne proizvodnje u pop i rok žanrovima. Boris Novković, Ivan Mikulić, Romana, "Feminem", Ružica Čavić. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, kao što su hip-hop pjevač Edin Osmić, poznatiji kao Edo. Bosna i Hercegovina ima i nedavno dodeljenu muzičku nagradu Davorin, koja ocjenjuje postignuće trenutne proizvodnje u pop i rok žanrovima. Boris Novković, Ivan Mikulić, Romana, "Feminem", Ružica Čavić. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, kao što su hip-hop pjevač Edin Osmić, poznatiji kao Edo. Bosna i Hercegovina ima i nedavno dodeljenu muzičku nagradu Davorin, koja ocjenjuje postignuće trenutne proizvodnje u pop i rok žanrovima.

Folk i tradicionalne muzike i folklora obojen raznim etno motivima balkanske i orijentalne muzike, bosanske muzičke scene raznovrsniji i više jedinstven. Prva nacionalna pevačka grupa i tako dalje. muzika novo u sastavu: Halid Halid Muslimović Haris, Hank Paldum, Šemsa, Fahr Jahić aka Lepa Brena, Minea i drugi. Bosna i Hercegovina i dalje je najviše ponosan na svoje tumača tradicionalnih urbanih ljubavnu pjesmu sevdalinku, koji je odrastao pod pokroviteljstvom bivšeg ansambla muzički program Radio-televizije Sarajevo. Sa talasima radio su njegove velike karijere u bivšoj Jugoslaviji počeli šampioni sevdalinke, kao što su: Zaim Imamović, Safet Isović, Safet Isović, Nada Mamula, Beba Selimović, Zehra Deović, Razni izvođači,

literatura
Bosanskohercegovački književnosti sastoji se od mnogih poznatih radova, šarene perje najpoznatijih pisaca u našoj zemlji. Ivo Andrić je najveći predstavnik lokalne književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. za "završi književni opus o historiji jednog naroda." Kulminacija ovog rada bio je roman "Na Drini ćuprija". U gornjem književnog stvaralaštva u našem jesen i autori: Meša Selimović (Derviš i smrt, Tvrđava), Ivan Franjo Jukić, Isak Samokovlija, Petar Kočić, Hamza Humo, Svetozar Ćorović, Hasan Kikić, Branko Ćopić, Nedžad Ibrišimović, Derviš Sušić, Ibrahim Kajan, Miljenko Jergović, Aleksandar Hemon i mnogi drugi sjajni. Od pjesnika bosanskog porijekla najpoznatiji Aleksa Šantić, i Musa Ćazim Ćatić, Antun Branko Šimić, Jovan Dučić, Mak Dizdar, Skender Kulenović, Abdulah Sidran, Izet Sarajlić i drugi.

Dramska književnost u Bosni i Hercegovini nema dugu tradiciju. Među najznačajnijim dramatičarima su Ahmed Muradbegović, Velimir Stojanović, Abdulah Sidran, Safet Plakalo, Nedžad Ibrišimović, Almir Imširević, Almir Bašović ...

arhitektura
Važno je napomenuti da je prisustvo tri religije u Bosni i Hercegovini imala veliki utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Sarajevo je jedini grad pored Jerusalema koji ima džamiju i katolička crkva i sinagoga 100 metara jedni od drugih. Najznačajniji eksponat Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga donosi Jevreja u Sarajevu, nakon protjerivanja iz Španjolske. Oriental naslijeđe Bosne i Hercegovine može se vidjeti iu brojnim impresivnih primjera orijentalnog, vjerske i svjetovne arhitekture, iako je dio zgrade srušene ili uništena u toku vremena, zadnji put za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Među najvažnijim građevine iz osmanskog perioda vrijedno spomena Begova džamija i Careve džamije u Sarajevu, Aladža džamija u Foči, Ferhadija džamija u Banjoj Luci džamija u Mostaru, Travnik i Livno, kao i brojne druge objekte sakarlne islamske kulture u cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina je posebno poznat pod svojim mostova iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: Stari most u Mostaru, Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, i replika Starog mosta u Mostaru smanjena verzija na rijeci Bistrici u Livna.

Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, zavisno od vremena u kojem je izgrađen, odnosno, koji crkveni krug pripada. Dakle, Katolička crkva u Bosni u gotovo svih krajeva zemlje njeguju neke posebne "bosanski" stil vitak zvonik sa visokim, kosim krovovima i tako skladno uklapaju u urbanom ili ruralnom pejzaža. Najpoznatiji Rimokatolička crkva u Bosni i Hercegovini su u Sarajevu, Travnik, Bugojno, Livno, Jajce i Bihać, dok je najvažniji manastiri Franjevačke provincije u Sarajevu u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kakanj i Livno. Vjerski objekti Katoličke crkve u Hercegovini uglavnom imaju priobalne-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i zgrade) su izgrađeni od bijelog kamena, a odlikuje ih skoro minimalističkom stilu, koji je u posljednjoj arhitekturi dio kubeizma i savremenih tokova crkvene arhitekture u svijetu. Ovde su poznata Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, crkve i manastiri u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i postrojenja u severnom delu zemlje, pogotovo duž Drine, ne razlikuju se mnogo od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, ukazujući da su ih izgradili iste majstori. U delu srpsko-crkvene arhitekture vodili su se principima izgradnje crkve na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni uvek imaju slične motive koji nas podsećaju na izgradnju Italije, Francuske i Dalmacije. Najpoznatije pravoslavne crkve su u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli, Trebinju, Livnu i Bosanskoj Krupi. Nove crkvene zgrade po gradovima Republike Srpske danas liče na kopije Sopoćane, Mileševe ili Gračanice, a arhitektonska arhitektura bosansko-hercegovačke marke daje novi pečat.

film
Posebno važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine prepušten je bosanskohercegovačkom filmu. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata se uglavnom teme nacionalne revolucije i ratni film radili sa najvažnijih tema NOB, među kojima je najpoznatiji i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi "Kozara "," Sutjeska "," Bitka kod Neretve "," Valter brani Sarajevo "). Ipak, prvi pravi uspjeh domaćeg filma mogla se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kada je stvorio poseban film izraz bosanski. Filmovi su uglavnom uzgaja društveno teme, često kao naš društvene kritike socijalističkog društva, ali bi povremeno može naći mjesto za moderne, urbane teme, koje su i dalje uglavnom upisani autora iz drugih centara.

Nakon gladi tokom rata i ranih godina, filmska produkcija u Bosni i Hercegovini je postala jača i istovremeno donosi fantastične rezultate. Filmski režiser Danis Tanović primio je popularnu Oskara, prestižnu nagradu američke filmske akademije za film Nieuż za najbolji strani film 2002. godine. Slično tome, film "Ljeto u Zlatnoj dolini" Srđana Vuletića, koji je osvojio nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima. U kategoriji kratkih filmova, trebalo bi da se bavi 10-minutni film Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade "Najbolji kratki film Evrope" 2002. godine.

Od 1995. godine do danas redovno se održava Sarajevo Film Festival koji je odrastao na međunarodnom filmskom festivalu. Posebna pažnja na ovom festivalu posvećena je filmovima, talentima glumaca i budućim projektima s područja jugoistočne Evrope, privlačeći pažnju međunarodne filmske javnosti. Filmski festival u Sarajevu je značajan u stvaranju zajedničke osnove za razvoj filmske industrije širom regiona, a istovremeno postavlja visoke standarde u organizaciji festivala, prezentaciji i popularizaciji filmske umetnosti u jugoistočnoj Evropi. [2]

U Bosni i Hercegovini postoje tri dnevne novine: dvije u Sarajevu i jedna u Banja Luci. Dnevni avaz je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnih novina i tabloida, oslobođenje baštine bogatu tradiciju političkog novinarstva u našoj zemlji, dok banajlučke Nezavisne novine jedinstven glas bavi i objektivnog novinarstva. Pored tri dnevnih novina u Bosni i Hercegovini izlaze i vrijedne primjere nedeljnika političkog magazina, uključujući i Dani svakako na prvom mjestu, a slijede Slobodna Bosna i Lily, koji su zbog niza skandala i niske političke igre prošle godine izgubio kredibilitet kod ozbiljni čitaoci. Oni su vrlo popularni i tabloida, koji donose najnovije priče o aferama i prvo kao decenijama voli život poznatih ličnosti, uključujući i Sarajevo, pomno prate Express i Max.

Bosna i Hercegovina ima javni RTV sistema [1], koji se sastoji od tri cjeline: glavni nacionalni radio i televizijskih stanica Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHT1 i BH Radio 1), a po jedan entitet emitera: Federalna televizija FTV Rusija i televiziju Republika Srpska RTRS u manjim entitetima. Medijskoj sceni u zemlji završen i nekoliko privatnih televizija, posebno OBN, NTV Hayat i TV Pink, koja se može pratiti u cijeloj zemlji, a ne treba zaboraviti ni regionalnih televizijskih programa u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihaća, Travnika, Mostara). Kablovska televizija ili satelitska televizija u Bosni i Hercegovini takođe ima veliki broj ljubitelja i najbolje je gledati TV programe susednih zemalja, zabavne programe iz Njemačke i Italije,

Radio u Bosni i Hercegovini još uvijek ima veliki broj navijača, što ne čudi, s obzirom da je BiH jedna od zemalja sa najgušću mrežu državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i općinskih radio stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj publike u zemlji . Ipak, specijalizirane radio programa sa posebnim objektima (npr. Samo informativni program, program klasične muzike, jazz ili filmske glazbe) potpuno nedostaje u zemlji, zbog čega je radio program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, ali to se odnosi i na njegovu sadržaj, sastavljen po principu: red domaće muzike, vesti i priče iz studije.