JEDITE PET ŠLJIVA DNEVNO I VIDJEĆETE ŠTA ĆE SE DESITI VAŠEM ORGANIZMU, TRAŽIT ĆETE IH ODMAH

Jedna šljiva sadrži 84 odsto vode, 0,6 odsto proteina, 10 odsto ugljenih hidrata, 2,1 grama vlakana. Pored toga, imaju nizak nivo masnoća i kalorija, a visok procenat vitaminima A, C i E, kalcijuma, magnezijuma i kalijuma. Osim toga, šljiva jača kosti, smanjuje rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, a konzumacija 12 šljiva prosječne veličine na dan tokom dva mjeseca snižava nivo lošeg holesterola.

Antioksidansi iz šljiva uništavaju slobodne radikale koji mogu da dovedu do oksidacije holesterola, koja znatno povećava rizik od moždanog udara ili visokog holesterola.

Ova voćka je nezaobilazan izbor svake domaćice koja priprema zimnicu, a osim što se najčešće koristi za pripremu marmelada i kolača, treba je jesti i svježu jer sadrži vitamin C (od 5 do 8 mg na 100 g, zavisno od vrste), vitamin B6, bakar, vitamin B2, vitamin B3, vitamin K, magnezijum, gvožđe, kalcijum i čak 240 mg na 100 g kalijuma. Kalijum u šljivama ima dobar uticaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj element pobrinutt će se da ne dođe do koagulacije trombocita koja je zaslužna za aterosklerozu i druge bolesti srca.



Šljiva obiluje i vlaknima, 2 g na 100 g, a uz sve to je niskokalorično voće. Ova nezaobilazna kraljica marmelade prvi je izbor i kod konstipacije, odnosno zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.

Pomažu mu i sorbitol i fenoli, kao i biljna vlakna, a 25 g suhih šljiva, što je ekvivalent u prosjeku tri ploda, osigurat će nam 5 posto potrebnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25 posto, a za žene iste starosne grupe 7 posto.

Jedno istraživanje je pokazalo i da će se konzumacijom oko 100 grama suhih šljiva na dan u periodu od tri mjeseca znatno povećati markeri u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.

Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da vam mogu pomoći da kontrolišete nivo šećera u krvi i smanjite rizik od dijabetesa tipa 2. One mogu smanjiti nivo triglicerida i glukoze u krvi, za šta je zaslužan lutein. Takođe, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na insulin, a pozitivno utiču i na insulinsku osjetljivost.